Projektna financiranja jedna su od najzahtjevnijih, ali i najzanimljivijih disciplina u svijetu korporativnih financija. Iza svakog velikog projekta – hotela, poslovnog centra, vjetroelektrane ili infrastrukturnog objekta – stoji pažljivo osmišljena financijska struktura koja omogućuje da ideja postane stvarnost.

O tome što projektno financiranje zapravo jest, po čemu se razlikuje od klasičnih kredita i na što poduzetnici trebaju pripaziti, razgovarali smo s našim vanjskim suradnikom Berislavom Obradovićem, iskusnim stručnjakom koji je kroz gotovo tri desetljeća rada sudjelovao u nizu značajnih investicijskih projekata u Hrvatskoj.

Što je projektno financiranje i po čemu se razlikuje od standardnih kredita?

Projektno financiranje je vrsta dugoročnog financiranja velikih investicija ili projekata, gdje se otplata kredita temelji isključivo na budućim novčanim tokovima (cash flow) samog projekta, a ne na kreditnoj sposobnosti ili imovini investitora.

Ključna razlika u odnosu na korporativno financiranje, odnosno standardne kredite, jest u tome tko je dužnik. Kod projektnog financiranja dužnik je novoosnovana kompanija (tzv. SPV – Special Purpose Vehicle), osnovana isključivo za realizaciju konkretnog projekta, dok je kod korporativnog financiranja dužnik postojeća kompanija koja preuzima kredit na svoju bilancu.

Koje vrste investicija su najčešće prihvatljive za projektna financiranja?

Najčešće prihvatljiva projektna i strukturirana financiranja su ulaganja u:

• obnovljive izvore energije
• gradnju stambenih i poslovnih nekretnina (rezidencijalnih i komercijalnih)
• infrastrukturu
• turizam
• projekte javno-privatnog partnerstva
• financiranje akvizicija

Koja je ključna projektna dokumentacija potrebna za odobrenje kredita?

Osnovna dokumentacija o ulaganju koja je potrebna za pokretanje postupka odobrenja uključuje:

• informacije o poduzetniku koji je investitor
• opis projekta
• dokumentaciju kojom investitor dokazuje posjedovanje pravnog interesa (vlasništvo, koncesija, pravo građenja, posjed i sl.) nad imovinom (zemljište, postojeća građevina) koja je predmet investicijskog projekta za koji se traži kreditiranje
• popis planirane projektne dokumentacije s procijenjenom dinamikom i troškovima izrade
• poslovni plan, odnosno predinvesticijsku ili investicijsku studiju
• statusnu i financijsku dokumentaciju investitora, tj. nositelja projekta

Na koji način se kredit vraća – postoji li standardni model ili ovisi o projektu?

Kod projektnog financiranja, kredit se primarno vraća iz novčanog toka (cash flow) koji generira sam projekt.

Ključne značajke povrata kredita su:

• Otplata kredita: izvor povrata su prihodi koje projekt ostvaruje nakon što postane operativan.
• Osiguranje imovinom projekta: kredit je osiguran projektnom imovinom, ugovorima i pravima vezanim uz projekt.
• Prilagodljivost: otplata se može prilagoditi karakteru projekta, na način da se ročnost i dinamika otplate mogu oblikovati prema potrebama (npr. mjesečne, tromjesečne ili godišnje rate, anuiteti, ostatak vrijednosti – tzv. balon – i slično).

Koje su najčešće zamke ili posebnosti na koje investitori trebaju pripaziti kod projektnih financiranja?

U modelu projektnog financiranja nositelj projekta obično nastoji financirati troškove realizacije uz izrazito visok udio pozajmljenih sredstava. Međutim, pravilo glasi: što je rizik veći, odnos duga i vlasničke glavnice treba biti manji.

Zbog izrazito visokog udjela pozajmljenih sredstava, neadekvatni financijski rezultati mogu brzo ugroziti održivost poslovnog projekta. Upravo zbog toga je primjerena raspodjela rizika ključni dio kvalitetnog projektnog financiranja.

Kada pogledate unatrag, kroz gotovo 30 godina iskustva, koji Vam je bio najzabavniji ili najneočekivaniji trenutak u radu s klijentima na velikim projektima?

Najzabavniji trenutak bio je kad smo nakon dugotrajnog i teškog rada uspjeli financijski i tehnički dovesti projekt izgradnje jednog hotela u fazu uporabe. Poduzetnik je tada izjavio da se više nikad neće upustiti u takvo što – a već nakon nekoliko mjeseci došao je s idejom da bi gradio novi hotel.

Uvijek me iznova razveseli taj poduzetnički mentalitet i entuzijazam.

Koji su Vam projekti ostali u sjećanju i zašto?

U posebnom sjećanju mi je ostao projekt izgradnje poslovnog centra ALMERIA, u Ulici grada Vukovara 284 u Zagrebu, koji je izgrađen 2008. godine i sa svojih 66.000 m² BRP-a predstavlja jednu od najvećih investicija visokogradnje u Republici Hrvatskoj.

Uz sam projekt, u sjećanju mi je ostao i investitor – uzoran i pošten poduzetnik koji pazi na sve segmente poslovanja, od gospodarske do društvene koristi. Upravo takvi partneri čine rad na velikim projektima posebnim.

Kada biste trebali dati jedan savjet poduzetniku koji želi krenuti s projektnim financiranjem, što biste mu rekli?

Kada poduzetnici namjeravaju investirati svoja sredstva u projekt, osobito se trebaju fokusirati na dobru pripremu prije nego što ulože svoj novac. To znači angažiranje pravnih, financijskih i ostalih stručnjaka – ovisno o vrsti investicije – kako bi zaštitili svoj kapital.

Jednom riječju, poduzetnik bi trebao okupiti multidisciplinarni tim stručnjaka koji ima znanja iz perspektive investitora, sektorsku stručnost i naprednu analitiku. Takav tim može identificirati prilike, upravljati rizicima i u konačnici povećati vrijednost poduzetničke investicije ili projekta.

Zahvaljujemo Berislavu Obradoviću na otvorenom razgovoru i podijeljenom iskustvu. U 3D Financijama ponosni smo na suradnju sa stručnjacima koji svojim znanjem i integritetom doprinose kvaliteti svakog projekta.