Ta vrijednost može biti nabavna vrijednost, knjigovodstvena vrijednost ili tržišna, fer vrijednost. Spoznaja o vrijednosti Vaše imovine te što istu određuje, preduvjet je upravljanju imovinom. Najčešće daje uvid u nove mogućnosti donošenja poslovnih odluka o:
- Potencijalnom širenju poslovanja
- Ulasku u nove projekte ili nove djelatnosti
- Stvaranju partnerskih odnosa
- Detektiranju potencijalnih sinergija na tržištu
- Prodaji/kupnji tvrtke ili njezinog udjela
- Prodaji/kupnji dijela poslovanja
- Itd.
Procjena vrijednosti tvrtke često se spominje kao disciplina znanstveno-stručnim krugovima. Pri samoj procjeni vrijednosti, važno je napomenuti da procijenjena vrijednost nije egzaktna veličina, nego raspon vrijednosti određene tvrtke.
Procjena se temelji na pretpostavkama budućeg poslovanja tvrtke, a pretpostavke na temelju kojih je planirana budućnost mogu značajno odstupati od ostvarenih rezultata. Upravo zato potrebno je provesti analizu osjetljivosti kojom se dolazi do raspona vrijednosti određene tvrtke.
Metode određivanja vrijednosti tvrtke možemo svrstati u tri glavne skupine:
- Dinamička metoda: Metoda diskontiranih novčanih tokova (DCF)
- Relativna metoda: Metode multiplikatora
- Statička metoda
Niti jedna metoda procijene ne smatra se optimalnom, tj. svaku metodu karakteriziraju određene prednosti i nedostaci. Primjerice, glavne prednosti DCF metode su u mogućnosti kvalitetne razrade novčanih tokova poduzeća te njegovih dijelova. Uvažava dugoročne potencijale poslovanja i temelji se na going-concern konceptu koji pretpostavlja beskonačno poslovanje tvrtke. S druge strane, DCF metodu teško je primijeniti kada su novčani tokovi izrazito negativni, jer time dolazi u pitanje going-concern koncept vrijednosti.
Također, parametri korišteni u modelu visoko su subjektivne prirode. Prije svega to dolazi do izražaja pri procjeni diskontne stope i stopa rasta prihoda, koje se primjenjuju na novčane tokove te u konačnici u izračun rezidualne vrijednosti.
Procjena vrijednosti tvrtke vrlo je kompleksna znanost u kojoj procjenitelj treba biti nepristran, svjestan neizvjesnosti te znati proces vrednovanja staviti u jednostavne okvire.
