Kreditna sposobnost društva

Kreditna sposobnost društva ključan je čimbenik koji omogućuje pristup povoljnijim uvjetima financiranja.
Ona ne samo da odražava povjerenje banaka, investitora i dobavljača u vašu sposobnost ispunjavanja financijskih obveza, već igra i presudnu ulogu u osiguravanju povoljnijih uvjeta financiranja.

Društva s visokim kreditnim rejtingom imaju lakši pristup kapitalu potrebnom za širenje poslovanja, financiranje inovacija i prevladavanje nepredviđenih izazova.

Nažalost, mnogi poduzetnici suočavaju se s izazovima poput visoke zaduženosti, niske likvidnosti i ograničene diverzifikacije prihoda, što može negativno utjecati na njihovu kreditnu sposobnost.

U praksi se ponavljaju iste pogreške koje poduzetnicima narušavaju financijsku sliku i dovode do negativne odluke o financiranju.

Ostalo je još manje od dva mjeseca do kraja poslovne godine — iskoristite vrijeme pametno i pripremite financijske izvještaje tako da vaša tvrtka bude spremna za financiranja u 2026.

U nastavku su najčešće greške u financijskim izvještajima koje mogu utjecati na negativnu odluku o financiranju — a koje je važno prepoznati na vrijeme.

Pokazatelji bruto marže

Govore o marži koju društvo ostvaruje u svom redovnom poslovanju.
U realnosti se sučeljavaju poslovni prihodi iz redovnih aktivnosti s materijalnim troškovima i troškovima prodane robe, kao i troškovima kooperanata koji su sudjelovali na izradi proizvoda ili usluge koja generira poslovni prihod.

Banke taj pokazatelj promatraju i povijesno, kako bi utvrdile jesu li proizvod ili usluga i dalje konkurentni u poslovnom modelu.

Primjerice, proizvodnja XY proizvoda u 2023. generirala je bruto maržu od 50%, dok u 2024., zbog rasta cijena energenata, bruto marža pada na 15%.

Najčešće greške kod knjiženja ovog dijela događaju se u „projektnim“ aktivnostima (npr. razvoj novog softvera) čija realizacija traje dulje od godinu dana.

Problem nastaje kada se trošak zaposlenika koji rade na razvoju knjiži u račun dobiti i gubitka prije nego što se razvoj završi i softver stavi u upotrebu.
Tada dolazi do neutemeljenog pada marže, iako poslovanje u stvarnosti nije manje profitabilno.

Također, često „rušenje marže“ događa se u situacijama plaćanja troškova kooperanata za poslove koji će se tek obavljati, kada se troškovi pogrešno prikazuju u računu dobiti i gubitka umjesto da se prikazuju u Bilanci stanja.

Pokazatelji operativne marže – EBITDA

EBITDA je ključan pokazatelj, kako u apsolutnoj vrijednosti, tako i u analizi povijesnih trendova.
Do EBITDA dolazimo na način uključivanja ostalih redovnih troškova poslovanja na samu bruto dobit, a izuzev financijskih i izvanrednih troškova.

Bankama je EBITDA vrlo važna jer izravno utječe na izračun otplatnog potencijala pojedinog društva.
Promatra se i povijesno kako bi se procijenila stabilnost i potencijal poslovnog modela.

Najčešće greške prilikom izrade financijskih izvještaja javljaju se kod alokacije troškova koji nisu redovni, već jednokratni ili izvanredni, zajedno s administrativnim troškovima.
Na taj način se „ruši“ operativna dobit i izvještaji ne prikazuju realnu sliku.

Pri sučeljavanju redovnih troškova treba se pripaziti i na prihodovnu stranu, odnosno uzimati u obzir samo redovne prihode iz poslovanja.
Time se izbjegava „precjenjivanje“ operativne dobiti i pogrešan dojam o financijskoj snazi društva.

Nedostatna kapitalizacija društva

Kapitalizacija govori o stabilnosti društva, a banke je promatraju kroz tzv. equity ratio — omjer kapitala i ukupne imovine (aktive).

Najčešće se ovaj pokazatelj „ruši“ prekomjernim isplatama dobiti ili nedovoljnom akumulacijom dobiti prethodnih godina.

Minimalni poželjni equity ratio iznosi oko 20%.
Svaki pad ispod toga signalizira povećani rizik za banku.
Posljedica može biti odbijanje kreditnog zahtjeva ili nepovoljniji uvjeti financiranja.

Kako bi se to izbjeglo, preporučuje se zadržavanje dijela dobiti u društvu te dugoročno jačanje kapitalne strukture. Time se pokazuje ozbiljnost i otpornost poslovanja.

Negativan radni kapital

Radni kapital pokazuje može li društvo iz kratkoročne imovine nesmetano servisirati kratkoročne obveze.

Greška koja se često pojavljuje i „ruši“ ovaj pokazatelj jesu kratkoročne pozajmice vlasnika ili trećih osoba, knjizene na kratkoročne obveze, a u stvarnosti se vode u bilancama poduzetnika dulje od 12 mjeseci.

Ispravno bi trebale biti prikazane na stavci dugoročnih obveza u financijskim izvještajima.
To u većini slučajeva optimizira radni kapital i sprječava da isti postane razlog za odbijanje financiranja.

Negativan radni kapital signalizira banci da društvo možda nema dovoljno likvidnih sredstava za redovno poslovanje. Njegovo ispravno strukturiranje ključno je za dobar kreditni rejting i odobrenje kredita.

Nedostatan DSCR pokazatelj

DSCR (Debt Service Coverage Ratio) govori o opravdanosti novog zaduženja u odnosu na operativni rezultat posljednje financijske godine, postojeću zaduženost i pripadajuće financijske troškove — kako postojećih tako i novih kredita.

Važno ga je znati točno procijeniti kako bi se banci ispravno strukturirala transakcija — rok, iznos i kamatna stopa — i osiguralo da zahtjev bude prihvatljiv prema credit-risk politikama.

Preporučena vrijednost DSCR pokazatelja trebala bi biti jednaka ili veća od 1,2.
Sve ispod toga značajno smanjuje šanse za pozitivnu odluku o financiranju.

Zaključak

Dobro pripremljeni financijski izvještaji odražavaju snagu, ozbiljnost i održivost poslovanja.
Oni su temelj povjerenja između poduzetnika i financijskih institucija te ključni argument kod procjene rizika.

Stručna analiza i pravilno strukturiranje za financijskih izvještaja mogu biti presudni u dobivanju pozitivne odluke o kreditu. Upravo zato 3D Financije pomažu poduzetnicima da svoje izvještaje pripreme u skladu sa zakonskom regulativom, precizno i točno.

Ako planirate financiranje, provjerite jesu li vaši financijski izvještaji spremni.
3D Financije pomažu vam da brojke ispričaju pravu priču — onu o stabilnosti i potencijalu vašeg poslovanja.